Gdje je nestao pariški šarm?

Kao ni druge europske prijestolnice, ni Pariz nije ostao lišen sveopće komercijalizacije. Nekadašnja okupljališta umjetnika i intelektualaca postala su turističke atrakcije.

Novac je od Pariza stvorio prijestolnicu 19. stoljeća, mjesto gdje se okupljala svjetska krema. Novac i dalje mijenja taj grad. Najbolji primjer preobrazbe je 5. arrondissement, nekad intelektualno i studentsko središte. Tamošnja Latinska četvrt više nije ono što je nekoć bila – mjesto brojnih knjižara i malih, povijesnih kafea. Tamo gdje je nekad bio kultni Cafe de Cluny, jedno od omiljenih mjesta Waltera Benjamina, danas je talijanski restoran iz lanca istih. Pariški intelektualci neće nikada prežaliti ni kultnu knjižaru Le Divan koja se nalazila u blizini crkve Saint Germain des Pres, koja je preseljena kako bi se na tome mjestu otvorio još jedan luksuzni Diorov butik. PUF Ništa bolje nije prošla ni knjižara Puf, kratica za Presses Universitaires de France, gdje se također danas nalazi butik. Knjižara je sve manje, kao i nakladničkih kuća. One koje jedva preživljavaju prisiljene su se seliti izvan središta. U Latinskoj četvrti, gdje je smješten najveći broj knjižara, njih stotinjak, četvorni metar stoji čak osam tisuća eura, pa su vlasnici natjerani da dobro razmisle prije nego što produlje najam za svoje trgovine. Milano Komercijalizacija 5. i 6. arrondismenta nije ostavila ravnodušnima stanovnike francuskog glavnog grada. No, u galopirajućem kapitalističkom svijetu očito više nema mjesta za nostalgiju i sentiment. Ni stanovnici Milana više ne oplakuju kultni i veseli Fioruccijev dućan u samom središtu grada. Dućan iz lanca H&M otvoren na tom mjestu donosi očito bolju zaradu, a sudeći po posjećenosti i vječnim gužvama napravljen je dobar posao. Problem Pariza, Milana, Barcelone ili Praga mogao bi postati ubrzo zajednički: gubljenje vlastitog identiteta i šarma u navali istih lanaca dućana i restorana.